Šestim Tematskim danom o dizalicama topline Hrvatska se priključila obilježavanju Dana dizalice topline

Ove godine šesti Tematski dan o dizalicama topline održao se kalendarski malo kasnije nego tradicionalno u rujnu. Razlog tome je sudjelovanje u inicijativi za obilježavanja Dana dizalice topline na razini Europe, pokrenutoj od strane Europskog udruženja za dizalice topline. Time se ovaj stručni skup, održan 21. listopada, priključio nizu od 60-ak aktivnosti koje su se odvijale diljem Europe.

Podršku organizaciji događaja pružio je Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu u čijim se novo-obnovljenim prostorima skup i održao. Bila je to prilika da preko 60 okupljenih stručnjaka i dionika tržišta izravno od dekana fakulteta prof. Zdenka Tonkovića, koji je prigodno otvori skup, dobije informacije o provedenoj obnovi i prelasku fakultetskog sustava grijanja i hlađenja na obnovljive i visoko-učinkovite tehnologije dizalica topline i fotonaponskih elektrana.

U prvom bloku predavanja uvaženi gost Dušan Rajver iz Geološkog zavoda Slovenije prezentirao je razvoj i iskustva primjene plitke geotermalne energije u Sloveniji te stručna i istraživačke aktivnosti Zavoda. Usporedba sa zemljama iz okruženja ukazala je na značajno manje korištenje ovakvih sustava u Republici Hrvatskoj. Blok o plitkoj geotermalnoj energiji zaokružili su prof. Tomislav Kurevija i doc. Marija Macenić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, prezentirajući vlastita iskustva te tri aktivna istraživačka projekta koji između ostalog za cilj imaju razvoj alata za podršku pri projektiranju ovakvih sustava te razvoj akcijskih planova za razvoj tržišta.

U drugom bloku, dva stručnjaka sa značajnim iskustvom u projektiranju, izvođenju i optimiranju sustava s dizalicama topline kroz vrlo zanimljiva predavanja polaznicima su odgovorili na pitanja kada je u instalaciji s dizalicom topline potreban akumulacijski spremnik (Josip Čižmešija) te koliko predimenzioniranost dizalice topline utječe na učinkovitost i ekonomičnost primjene dizalice topline (Mario Dodić). Završno izlaganje u ovom bloku održao je prof. Vladimir Soldo u kojem je predstavio istraživačke aktivnosti na području dizalica topline koje se provode na Fakultetu strojarstva i brodogradnje s naglaskom na izvedenim pilot sustavima koji su vraćeni u funkciju nakon obnove fakulteta, a navedeno je ujedno bio i uvod u obilazaka navedenih sustava u posljednjem dijelu skupa.

Novost ovogodišnjeg izdanja Tematskog dana je panel diskusija u kojoj su sudjelovali Boris Labudović, glavni urednik časopisa EGE, Ivan Pržulj, Savjetnik ureda ravnatelja REGEA-e te Ante Čikotić, direktor i vlasnik tvrtke InovaPro. U dinamičnoj raspravi panelisti su se dotaknuli brojnih tema vezanih uz dizalice topline, kao što su uloga istih u dekarbonizaciji toplinarskog sektora i industrije, iskorištavanja i nadogradnje otpadne industrijske topline, ali i utjecaja energetske tranzicije na promjene i prilike u proizvodnoj industriji na području sustava grijanja i hlađenja. Zajednički zaključak svih panelista jest da dizalice topline imaju značajno veći potencijal za primjenu, a glavni pokretač primjene istih jesu ekonomske uštede prilikom primjene istih ili zakonski okvir koje jasno definira primjenu „zelenih“ tehnologija.

Ovogodišnje izdanje skupa, ponovno je pokazalo da su dizalice topline u fokusu stručne i opće javnosti te da je ovakav susret izvrsna prilika za razmjenu iskustava te umrežavanje različitih dionika na tržištu dizalica topline. Pitanja sudionika, razvijena rasprava i interese za pojedine teme isto tako ukazuju da je edukacija i usavršavanje na svim razinama dionika tržišta potrebna kao preduvjet kvalitetnog izvođenja i rada ove visokoučinkovite tehnologije. Hrvatsko udruženju za dizalice topline nastavlja sa svojim aktivnostima te poziva sve zainteresirane da se uključe u rad te doprinesu ciljevima i rezultatima udruženja. Srdačno zahvaljujemo svim sudionicama na dolasku, predavačima na trudu te svima koji su doprinijeli uspješnoj organizaciji skupa.

Program:

9.15 – 9.45 Razvoj primjene plitke geotermalne energije u Sloveniji – Dušan Rajver (Geološki zavod Slovenije)
9.45 – 10.15 Iskustva s geotermalnih europskih projekata InnoGeoPot, TRANSGEO i DanubeGeoHeCo – Tomislav Kurevija, Marija Macenić
10.35 – 11.20 Trebaju li dizalice topline zrak-voda akumulacijski spremnik (“pufer“) – Josip Čižmešija
11.20 – 11.40 Predimenzioniranost dizalica topline zrak-voda u praksi – Mario Dodić
11.40 – 12.00 Dizalice topline na FSB-u; Uvod u obilazak sustava u radu - Vladimir Soldo
12.00 – 13. 00 Panel diskusija: Boris Labudović, Ivan Pržulj, Ante Čikotić
14.00 – 15.00 Obilazak sustava s dizalicama topline u radu na FSB-u: zrak-voda i tlo-voda